Podgorica, (MINA) – Roditelji imaju veliku ulogu u prevenciji i suzbijanju nasilnog esktremizma, ali treba raditi na njihovoj edukaciji i medijskom opismjenjavanju, ocijenjeno je na ekspertskoj radionici Otpornost zajednice na nasilni ekstremizam, koju je organizovao Forum MNE.

Učesnici radionice zaključili su da je prevencija potrebna od najranijeg uzrasta, kao i da i kod roditelja i kod mladih treba raditi na edukaciji o demokratskim vrijednostima.

“Za stvaranje otpornosti zajednice kroz obrazovanje potreban je multisektorski, sistematski pristup koji treba da uključi stručne službe, roditelje, profesore i učenike koje na prvom mjestu treba senzibilsati po ovom pitanju”, navodi se u zaključcima sa radionice.

Nacionalni koordinator za borbu protiv nasilnog ekstremizma, Dragan Pejanović, kazao je na početku radionice da je trenutno veliki problem u okruženju povratak stranih boraca iz Sirije i Iraka.

„Obično su to žene i djeca, ali je za očekivati da će doći i muškarci“, kazao je Pejanović.

To, kako je naveo, može da bude ogroman problem za nacionalnu bezbjednost.

„Ne samo za našu državu, iako je ona najmanje pogođena time. Naših ljudi je najmanje otišlo, tamo su još četiri muškarca, četiri žene, dvoje djece koja su naši državljani i imamo petoro novorođene“, naveo je Pejanović.

Prema njegovim riječima, ima i žena koje su radikalizovane, ili su se čak i borile, a 90 odsto muškaraca će vjerovatno biti procesuirano.

„Oni su već prekršili Krivični zakonik Crne Gore, jer su pošli tamo da učestvuju u oružanom sukobu“, dodao je Pejanović.

On je naglasio da ne treba stigmatizovati nikoga.

„Neka svako odgovara za ono što je uradio, ali da budemo ljudi prvo i da vodimo računa o ljudskim pravima“, istakao je Pejanović.

On je kazao da se otvaraju novi izazovi, i da je nekonvencionalni terorizam, odnosno sajber napadi i hibridni rat, najsloženija prijetnja do sad.

„Problem je što ne znate ko vas i otkuda napada. Ne treba puno novca, dovoljni su dobri hakeri da bace državu na koljena. To su učinili sa Estonijom 2007. godine“, naveo je Pejanović.

Kako je kazao, jutros je potpisan memorandum o saradnji ministarstava sporta i mladih, unutrašnjih poslova i javne uprave, kao i Uprave policije, o aktivnostima vezanim za zloupotrebu interneta.

„Taj darknet, odnosno sajber prostor, pravi nam mnogo problema. Na internetu se dobija mnogo pogrešnih informacija, a prema nekim podacima, preko 51 odsto objavljenih informacija nije tačno“, kazao je Pejanović.

On je apelovao na mlade da dobro vode računa i da „misle svojom glavom“, i najavio da će se cijele iduće godine raditi na edukaciji i podizanju svijesti o zaštiti od interneta.

Državna sekretarka u Ministarstvo rada i socijalnog staranja i predsjednica Tima za pomoć i zaštitu, Vukica Jelić, kazala je da je zadatak Tima da pomaže ljudima koji su u riziku od radikalizacije, kao i onima koji su bili u tom problemu.

U Timu su, kako je navela, predstavnici resora socijale, zdravlja, obrazovanja, policije, i nevladinog (NVO) sektora.

„Ovaj tim je pravi primjer dobre saradnje institucija i NVO sektora“, naglasila je Jelić.

Ona je kazala da svako može da se obrati Timu i da prijavi slučaj radikalizacije na besplatan broj telefona 080121212, ili mejlom ministarstvima unutrašnjih poslova i javne uprave, a sve informacije dostupne su na sajtu Zajedno protiv ekstremizma.

Jelić je kazala da nije svaki radikalizam opasan. „Naprotiv, neke od ideja koje su podstakle razvoj bile su veoma radikalne“.

„Mi procjenjujemo da li je to nešto što je opasno za pojedinca i porodicu, i onda se time bavimo“, dodala je ona.

Kako je kazala, Tim će se baviti povratnicima iz Sirije, ženom i djecom.

„Oni koji su učinili nešto će odgovarati, a naš cilj je da se bavimo rehabilitacijom i socijalizacijom“, dodala je Jelić.

Generalni direktor Direktorata za međunarodnu saradnju i član Nacionalnog operativnog tima (NOT), Nikola Šaranović, kazao je da je prva Strategija suzbijanja nasilnog ekstremizma bila više nacionalni dokument.

„Dok nova, za period 2020-2024, spušta koordinaciju aktivnosti sa nacionalnog na lokalni nivo, uključujući i civilno društvo“, rekao je Šaranović.

On je pojasnio da pod tim ne misli samo na NVO sektor, nego i na akademsku zajednicu, vjerske zajednice i ostale činioce.

„Prvi cilj je povećanje odgovornosti društva, odnosno institucija u borbi protiv nasilnog ekstremizma“, rekao je Šaranović, dodajući da imaju i indikatore učinka, na osnovu kojih će se mjeriti rezultati.

Drugi cilj je, kako je naveo, jačanje kapaciteta institucija i drugih subjekata na planu borbe protiv radikalizma i nasilnog ekstremizma.

„Cilj za 2020. definisan Akcionim planom je da sve ove operativne ciljeve zgusnemo u jednu godinu, sa jasno prepoznazim ciljnim grupama, zadacima, rokovima za te aktivnosti i finansijskim sredstvima za njihovu realizaciju“, naveo je Šaranović.

On je kazao da su uključili i vjerske zajednice jer, kako je naveo, kontra-narativi daju najbolji efekat kad dolaze od onoga ko daje autentično tumačenje.

Šaranović je kazao da živimo u vremenu koje se nije oslobodilo teorije sekularizacije i mišljenja da religija treba da se „sabije u privatne odaje“, i da se javni prostor očisti od bilo kakve dogme ili ideologije.

Prema njegovim riječima, ta teorija sekularizacije davno je prevaziđena.

„Mi se u Crnoj Gori ponosimo različitostima, vjerskim različitostima naročito, kojih ne bi bilo da je zaživjela teorija sekularizacije“, rekao je Šaranović.

Izvršna direktorka Foruma MNE, Elvira Hadžibegović Bubanja pkazala je da je ta NVO članica NOT-a koji radi u oblasti nasilnog ekstremizma.

Prema njenim riječima, pokazalo se da ni crnogorsko društvo nije toliko otporno na nasilni ekstremizam.

„Naš cilj je da učinimo Crnu Goru bezbjednom, kako za mlade, tako i za ostale građane“, naglasila je Hadžibegović Bubanja.

Današnja radionica dio je regionalnog projekta “Zajednice na prvom mjestu – Pokretanje hub-a organizacija civilnog društva koji će se baviti pitanjem nasilnog ekstremizma – od prevencije do reintegracije” koji Forum MNE sprovodi sa partnerima iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije, uz finansijsku podršku Evropske unije i Ministarstva javne uprave.

Učesnici radionice bili su predstavnici organizacija civilnog društva, medija, akademske zajednice i institucija koje se bave ovom temom.